.JPG)
Prijašnja papirnata izdanja školskog lista!
KOLIKO POZNAJEMO ŽIVOT I DJELO KRUNE KRSTIĆA
ČOVJEK KOJI JE SAČUVAO RJEČNIČKO BLAGO ARBANAŠKOG JEZIKA
Dr. Kruno Krstić, hrvatski leksikograf, lingvist, filozof, psiholog i povjesničar, rodio se u Arbanasima 13. studenog 1905. godine. Otac Ante bio je učitelj, pa je Kruno djetinjstvo proveo u mjestima očeva službovanja. Osnovnu školu polazio je u Otoku kraj Sinja, a gimnaziju kod franjevaca u Sinju i Zadru. Kao gimnazijalac započeo je pisati pjesme. Na Zagrebačkom sveučilištu diplomirao je najprije filozofiju i psihologiju, a zatim francuski i latinski jezik m književnošću. Doktorirao je 1937. na Zagrebačkom sveučilištu.
KROATIST
Zajedničko djelo Krune Krstića i Petra Guberine je rječnik Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, a to je ujedno i prvi razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog jezika. Od 1941. do 1943. godine radio je u Hrvatskom državnom uredu za jezik kao lektor, gdje priprema zajedno s prof. Ciprom i prof. Guberinom Hrvatski pravopis. Kad je rukopis tog djela bio dovršen i djelomice već tiskan, ustaške vlasti su ga zabranile, jer sastavljači nisu poštivali upute tih vlasti da prirede korijenski pravopis. Dr. Krstić je tada isključen iz daljnjeg rada na pravopisu i premješten u II. mušku realnu gimnaziju u Zagrebu. Piše novinske članke posvećene pitanjima standardizacije hrvatskog jezika. U nekima raspravlja o hrvatskome književnom jeziku i njegovu odnosu prema hrvatskim narječjima. U drugima razmatra odnos između hrvatskoga i srpskoga jezika. Istražuje odnos između jezika i mišljenja. Povjesničar je hrvatskoga jezika.
ISTRAŽIVAČ POVIJESTI I JEZIKA ZADARSKIH ARBANASA
Poslije rata vratio se u rodni Zadar i radio najprije u poduzeću «Mesopromet» kao slastičar i korespodent, a tijekom 1950. i 1951. u Državnom arhivu kao bibliotekar. Istraživao je povijest i jezik zadarskih Arbanasa i prve rezultate je objavio u članku Zadarski Arbanasi koji je tiskan u listu Glas Zadra 1951. U članku je dao točnu rekonstrukciju svih seoba Arbanasa od 1726. do 1733. g. Krajem 1951. godine, na poziv Miroslava Krleže, prelazi na rad u tek osnovani Leksikografski zavod. Odlazak u Zagreb nije prekinuo njegovo zanimanje za sve što je pisalo o Arbanasima u to vrijeme. Rječnik govora zadarskih Arbanasa objelodanjen je 1987. g. Na to je djelu Krstić radio skoro pola stoljeća, skupljajući riječ po riječ rječničkog blaga što su ga Arbanasi donijeli iz pradomovine. Držao je potrebnim dodati rječniku i uvodni tekst o doseljenju zadarskih Arbanasa, ali i vrlo zanimljiv prilog pod naslovom Arbanaški govor.
Upozorio je na razlike arbanaškog govora i suvremenog albanskog književnog jezika, te spomenuo utjecaje hrvatskoga i talijanskoga jezika na arbanaški govor. U Rječniku je zabilježio 4500 riječi. Knjiga Doseljenje Arbanasa u Zadar izdana je 1988. g.
ENCIKLOPEDIST I LEKSIKOGRAF
Kruno Krstić navodi se među suradnicima svih pet svezaka Hrvatske enciklopedije. Stručno je uređivao psihologiju, lingvistiku, kulturnu povijest, strane riječi, a u početku i filozofiju. Obavljao je poslove stručnog urednika i glavnog urednika. Koncipirao je Rječnik hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda.
Sudjelovao je i u projektu Hrvatski biografski leksikon. S tog posla otišao je u mirovinu. Tijekom dugogodišnjeg rada u toj ustanovi napisao je na stotine članaka za Opću enciklopediju ( 8.sv.), Pomorsku enciklopediju (8.sv.), Enciklopediju likovnih umjetnosti ( 4.sv.) i druga izdanja Zavoda.
U mirovini je dovršio svoje glavno započeto djelo Rječnik govora zadarskih Arbanasa. Umro je u Zagrebu 6. prosinca 1987.
Klara Perović, 8. b
Arhiva literarnih radova
